Talosaga mo fale fa’aagafesootai NSW

O fale fa’aagafesootai e malupuipuia, fale taugofie mo tagata e maualalo i tupe maua o lo’o i ai mana’oga fale.

E aofia ai fale o tagata lautele o lo’o pulea e le DCJ ma le Aboriginal Housing Office, ma fale fa’apitonu’u o lo’o pulea e fa’alapotopotoga e le o ni tupe mama, fa’alāpotopotoga fa’ale-malo ua resitalaina.

E fa’afefea ona ou talosaga mo fale fa’aagafesootai?

Social housing o se tasi lea o oloa e mafai ona e mafaufauina pe a fai sau talosaga mo fesoasoani fale. E mafai fo’i ona e talosaga mo se fesoasoani mo fale pe afai o oe ose tagata mautotogi i se kamupani e tu’uina atu fale fa’aagafesootai (pei o le DCJ po’o se tagata e tu’uina atu fale o lo’o auai).

I se tulaga lautele, e tatau ona le itiiti ifo i le 18 tausaga le matua peita’i, e iai tulaga e ono iloiloina ai tagata e 16 tausaga pe sili atu ae i lalo ole 18 tausaga. Mo nisi fa’amatalaga fa’amolemole va’ai le Agava’a mo Social Housing Policy.

E mafai ona e tu’u lau talosaga ile initaneti pe talosaga ile telefoni ile 1800 422 322 .

Afai matou te manaʻomia nisi faʻamatalaga, e mafai foi ona talosagaina oe e te auai i se faatalanoaga.

O afea e mafai ai ona tuʻuina atu laʻu talosaga ma o a faʻamaoniga e manaʻomia ona ou faʻapipiʻi?

Fa’atoa talia ma su’esu’eina talosaga pe a uma ona e tu’uina atu fa’amaoniga o mea e mana’omia. Taimi fa’atali ile NSW Housing Register o le a le amataina se’i vagana ua mae’a ona tu’uina atu se talosaga ma fa’amaoniga lagolago.

Ina ia mafai ona tu’uina atu lau talosaga, e mana’omia lou tu’uina atu o fa’amaoniga e fa’amaonia ai o oe ma lou aiga ua ausia tu’utu’uga lautele o le agava’a mo fesoasoani fale. Ina ia iloilo lou agava’a mo fesoasoani mo fale, e tatau ona e tu’uina atu fa’amaoniga mo oe ma tagata ta’ito’atasi i lau talosaga e 18 tausaga ma luga atu. Afai o oe ma lau paaga e i lalo ole 18 tausaga le matua e tatau foi ona e tuʻuina atu lenei faʻamaoniga. E tatau ona e tu’uina atu fa’amaoniga o:

  • faasinomaga, ma
  • ala uma o tupe maua ma aseta, ma
  • New South Wales (NSW) nofomau po’o se mana’oga mautu e nofo i NSW, ma
  • sitiseni po’o le nofomau tumau o Ausetalia, ma
  • so’o se fanua po’o se meatotino o oe po’o so’o se tasi i luga o lau talosaga, po’o se vaega, ma
  • lou gafatia e fa’atumauina se mautotogi manuia, e aunoa ma se lagolago po’o se lagolago talafeagai pe a talafeagai, ma
  • toe totogiina o so’o se aitalafu muamua i se kamupani e tu’uina atu fale fa’aagafesootai pe a talafeagai ai, ma
  • se tulaga fa’afoma’i faifaipea po’o le le atoatoa e a’afia ai le ituaiga fale e te mana’omia po’o se tasi o lou aiga ma fa’amaoniga e lagolago ai mea e mana’omia.

O fa’amatalaga e uiga i le ituaiga fa’amaoniga matou te mana’omia e su’esu’e ai lau talosaga o lo’o i totonu o le Pepa Fa’amatalaga Manaoga Fa’amatalaga .

E mafai ona ou filifili po o le a le ituaiga fale e mana’o ai?

Ioe. So’o se taimi e te talosaga ai mo fale fa’aagafesootai, e mafai ona e filifili e maua ni ofo o fale fa’aagafesootai mai so’o se kamupani e tu’uina atu fale fa’aagafesootai po’o mai le DCJ na’o pe na’o mai kamupani e tu’uina atu fale o lo’o auai i Housing Pathways. O le a talosagaina oe e fai lenei filifiliga i le faagasologa o talosaga.

O nisi nofoaga atonu e na’o le tasi le kamupani e tu’uina atu fale. Afai e te manaʻo e te nofo i nei nofoaga, atonu e le mafai ona e filifilia le ituaiga fale e te manaʻo ai.

Afai o oe o le Aboriginal, po’o se tasi o lou aiga o Aboriginal, e mafai foi ona e filifili e te lisiina mo fale Aboriginal faapea foi ma isi ituaiga o fale nofo. Ina ia lisiina mo meatotino a le Aboriginal Housing Office, e manaʻomia ona faʻamaonia lou igoa.

E mafai ona e suia lau filifiliga o au’aunaga i so’o se taimi ae e te le’i mauaina se ofo mo fale fa’aagafesootai.

E mafai ona ou filifili po o fea ou te fia nofo ai?

A e talosaga mo se fesoasoani fale e mafai ona e filifilia se eria po’o se taulaga e te mana’o e te nofo ai. O nofoaga o lo’o maua ai fale fa’aagafesootai e fa’avasegaina i sone fa’asoa .

O le a matou siaki po’o fea sone fa’asoa o lo’o i ai lau filifiliga, ma afai e te agava’a ma fa’amaonia mo fale fa’aagafesootai, lisi oe ile NSW Housing Register mo meatotino i lena sone fa’asoa.

Matou te fa’amoemoe e fa’afale tagata i mea latou te manana’o e nonofo ai ae matou te le fa’amautinoa ni nofoaga fa’apitoa. O le nofoaga o le fanua matou te ofoina atu ia te oe pe a oʻo i lou taimi e te nofo ai e faʻalagolago i le mea o le isi avanoa e fetaui ma le ituaiga fale e te manaʻomia e tupu i totonu o le sone faʻasoa o loʻo e lisiina i totonu. o tuāfanua o lo’o tu’ufa’atasia i le sone fa’asoa ua e fa’atagaina.

E tatau ona e nofouta o taimi faatalitali e sili atu le umi i nisi o vaega nai lo isi. O nisi sone fa’asoasoaina e ta’ua sone ‘maua’i mana’omia ona o le mana’oga mo fale i nei sone e sili atu nai lo le aofa’i o meatotino e maua. Afai e te filifilia se sone e mana’omia tele, e ono talosagaina oe e filifili se isi sone po’o le sauni e fa’atali mo se taimi umi mo se ofo o fale.

E tutusa tulaga o le agava’a mo ituaiga fale uma?

Ioe, o le tulaga lautele o le agava’a e tutusa mo ituaiga uma o fale fa’aagafesootai. Peita’i, ‘ese’ese ‘olo’o tu’uina atu fale fa’aagafesootai atonu e ‘ese’ese faiga fa’avae e uiga i le fa’avasegaina o fale fa’aagafesootai, mo se fa’ata’ita’iga, totogi o pone, umi ole lisi e avanoa ma pe mafai ona e tausia fagafao.

E le gata i lea, e mafai e nisi o lo’o tu’uina atu fale i totonu o le nu’u le fesoasoani fa’apitoa ia latou tagata mautotogi ma/po’o lo latou nu’u. Mo nisi fa’amatalaga e uiga i lenei mea, talanoa i lau ‘au’aunaga fale fa’apitonu’u.

E fa’afefea ona ou iloa pe ou te agavaa mo fale fa’aagafesootai?

Ina ia e agavaa mo fale faʻapitoa, e tatau ona e:

  • avea ma sitiseni Ausetalia pe nofomau
  • nofo i New South Wales (NSW)
  • maua se tupe maua a le aiga i totonu o tapulaa e agavaa ai
  • e leai ni aseta po’o se meatotino e mafai ona e nofo ai
  • mafai ona fa’atumauina se mautotogi, e aunoa ma se lagolago po’o se lagolago talafeagai i le nofoaga
  • i se tulaga lautele, ia le itiiti ifo i le 18 tausaga le matua.

E mana’omia fo’i le mafai ona e fa’amaonia lou fa’asinomaga ma, afai e iai ni au aitalafu i se tagata e tu’uina atu fale fa’aagafesoota’i mai lou mautotogi muamua, e tatau ona e toe totogi masani.

O le a le tapulaa o tupe maua mo fale fa’aagafesootai?

Ina ia e agava’a mo fale fa’aagafesootai, o tupe maua a lou aiga e tatau ona i totonu o tapula’a o le agava’a o tupe maua a lou aiga e pei ona fa’amatala atu i le siata i lalo. O le siata lenei o lo’o fa’aalia ai le maualuga o tupe maua i vaiaso ta’itasi e mafai ona maua e tagata ta’ito’atasi o le aiga ma tu’u mai ai ni fa’ata’ita’iga o tapula’a maualuga o tupe maua mo ituaiga aiga eseese (fa’atatau i le aofa’i o tagata matutua ma tamaiti). O aiga e sili atu i nei tupe fa’atapula’a e le agavaa mo fale fa’aagafesootai.

Fa’atapula’a o le agava’a o tupe maua mai fale fa’ale-agafesoota’i mai le aso 1 Iulai 2021
Tagata o le aiga (tusa lava poo le a le mafutaga) Tulaga maualuga o tupe maua i vaiaso taitasi (a’o le’i lafoga)
Tagata matua muamua (nofofua) $655
Tagata matutua fa’aopoopo ta’itasi (18 tausaga pe sili atu) Faaopoopo le $245
Tamaiti muamua (i lalo ifo o le 18 tausaga) Faaopoopo le $320
Tamaiti fa’aopoopo ta’itasi (i lalo ifo o le 18 tausaga) Faaopoopo le $105
Mo se faʻataʻitaʻiga, pe afai o lou aiga e aofia ai: O vaiaso taitasi, e mafai ona maua e lou aiga (ae le’i lafoga):
1 tagata matua $655
1 tagata matua + 1 tamaiti $975
1 tagata matutua + 2 tamaiti $1,080
1 tagata matutua + 3 tamaiti $1,185
1 tagata matutua + 4 tamaiti $1,290
2 tagata matutua $900
2 tagata matutua + 1 tamaiti $1,220
2 tagata matutua + 2 tamaiti $1,325
2 tagata matutua + 3 tamaiti $1,430
2 tagata matutua + 4 tamaiti $1,535
Afai e maua e se tasi o lou aiga se:
Alauni mo le lē atoatoa o le malosi o le tino (tagata e to’atasi) Faaopoopo le $105
Alauni fa’apitoa e le atoatoa le malosi o le tino (tagata ta’ito’atasi) Faaopoopo le $245

O le a le mea e tupu pe a fa’atagaina a’u mo fale fa’aagafesootai?

Afai e su’esu’eina oe ua fa’atagaina mo fale fa’aagafesootai, o le a tu’uina oe e le tagata e tu’uina atu i le NSW Housing Register . O le a fa’aogaina e ‘au’aunaga fale fa’aagafesoota’i na e filifilia (e pei o le DCJ ma/po’o fa’alāpotopotoga fale fa’alaua’itele) ona fa’aogaina lea o le tusi resitala e ofo atu ai se fale mo oe pe a maua se fale talafeagai.

E mafai ona ou maua fesoasoani fa’amuamua ile fale?

E le mafai ona e talosaga sa’o mo fesoasoani tau fale. Ae peita’i, a e talosaga mo se fesoasoani mo fale e fa’aalia e lau talosaga o lo’o iai sau mana’oga fa’anatinati ma fa’aauau mo fale e le mafai ona e fo’ia mo oe lava i le maketi mautotogi tumaoti, e ono su’esu’eina oe mo fesoasoani fa’amuamua.

Afai o lo’o matou su’esu’eina oe mo fesoasoani fa’amuamua ma ua e talosaga e te nofo i se eria e ‘maualuga le mana’omia’ sone, e mana’omia fo’i le su’esu’eina o oe mo mana’oga fa’apitonu’u. O lona uiga e tatau ona e fa’aalia e taua tele i mana’oga o lou aiga e te nofo ai i le sone ua e filifilia. Afai e le mafai ona e fa’aalia o le nofo i lenei sone e taua mo lou aiga, matou te talosagaina oe e filifili se isi vaega ae le’i mae’a lau su’esu’ega.

Afai e fa’atagaina oe mo fesoasoani fa’amuamua, o le a lisiina oe ile NSW Housing Register ile fa’amuamua.

A uma loa ona ou lisiina ile NSW Housing Register, o afea ou te nofo ai?

O taimi fa’atali mo fesoasoani fale fa’amuamua ma fale fa’atali-tali o le a eseese e fa’atatau i le aofa’i o isi tagata o lo’o fa’atali, le aofa’i o fale fa’aagafesootai i le eria ua e filifilia, ma ou mana’oga fa’apitoa mo fale.

O tagata fa’atau e fa’atagaina mo fesoasoani tau fale o le a fa’aulu i luma o le tele o isi tagata talosaga ile NSW Housing Register. O tagata fa’atau e fa’atagaina mo fale fa’atalitali o le a ofoina atu fale i la latou nofoaga filifilia pe a:

  • e maua se meatotino talafeagai
  • o isi tagata talosaga na talosaga muamua ia i latou ua ofoina atu fale.

E mana’omia ea ona ou totogi se pone mautotogi mo se fale mautotogi a le malo?

Atonu e mana’omia oe e totogi se pone mautotogi pe afai e te toe fo’i i fale a le Malo ma ua e fa’aleagaina le aofa’i e $500 pe sili atu i se fa’ata’ita’iga e tasi i lou fale mautotogi muamua i le ono tausaga a’o le’i sainia le lisi fou.

O le a fa’atalanoaina oe e se tagata faigaluega a le DCJ i le taimi e faia ai se ofo.

Ae fa’afefea pe a iai so’u mana’oga fa’anatinati ile fale ae ou te le agavaa mo fale fa’aagafesootai?

Afai e iai sau mana’oga fa’anatinati ile fale ae e te le’o agava’a mo fale fa’aagafesootai, e mafai ona e agava’a mo fa’alavelave fa’afuase’i e nofo ai. E masani lava, ole fale le tumau lea mo le oo atu ile 3 masina peita’i, i tulaga o fa’alavelave fa’alenatura ole a ofo atu ile tagata o tausia le lisi e 2 tausaga. E avanoa lenei mea mo tagata o tagatanuu Ausetalia poʻo tagata nofomau o loʻo i ai se manaʻoga faʻanatinati fale ona o:

  • se fa’alavelave fa’alenatura e pei o le afi, lolo, mafui’e po’o le afa
  • sauaga i totonu o aiga e lamatia ai se tagata o le aiga
  • leai se aiga ma le tausiga o fanau

Ina ia talosaga mo Faalavelave Tutupu Fa’afuase’i, talanoa i lau kamupani fale fale.

Mo nisi fa’amatalaga e uiga i le talosaga mo fesoasoani fale ma su’esu’e pe e te agava’a, po’o le su’eina o se tagata e tu’uina atu fale i lou eria, vala’au le Housing Contact Centre.

1800 422 322

O loʻo e matamata: Talosaga mo fale fa’aagafesootai NSW